Subvencionisani krediti – program države za oporavak privrede

Kako da mali privrednik dođe do jeftinih kredita i ponovo stane na noge u vremenu posle Corone? Subvencionisani krediti su obično prvi na listi interesovanja prosečnog privrednika. U momentu nakon ukidanja vanrednog stanja u Srbiji, najbliži pojmu subvencionisanih kredita su samo krediti koje nudi Fond za razvoj Republike Srbije.

Subvencionisani ili ne?

Subvencionisani krediti su uvek bili popularni i privreda ih je dočekivala raširenih ruku. Jeftine pare se uvek mogu pametno upotrebiti, obrnuti i dobro zaraditi. Skoro svaki iskusniji privrednik i preduzetnik koristio je ili je bio u iskušenju da koristi subvencionisani kredit. Banke, s druge strane, sigurno nisu rado koristile ovakve programe jer se subvencionisana kamata sporo naplaćuje od države. Međutim, morale su da plasiraju subvencionisane kredite da bi ostale konkurentne.

Kada pričamo o ‚‚životu posle Corone‚‚, subvencionisane kredite, tačnije jeftine kredite, u ponudi ima isključivo Fond za razvoj Republike Srbije. Kažemo subvencionisani samo iz razloga što se daju uz izuzetno povoljnu kamatu.

Krediti preko Fonda za razvoj

Pre nego što se brže bolje obratite Fondu, treba imati u vidu nekoliko bitnih činjenica:

  • ročnost kredita je 36 meseci s tim što je prvih 12 meseci grace period,
  • kamata na godišnjem nivou je 1%,
  • nema devizne klauzule, odobravanje i otplata isključivo u dinarima,
  • država je izdvojila za potrebe kreditiranja preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća 24 milijarde dinara koje će plasirati preko Fonda za razvoj,
  • da će vam za sve iznose preko 1 milion dinara biti potrebno neko dodatno obezbeđenje,
  • da se do kraja 2020. ne mogu isplaćivati dividende,
  • da 3 meseca nakon početka korišćenja sredstava ne možete smanjivati broj zaposlenih za više od 10% (ne računajući zaposlene koji su sklopili ugovor o radu na određeno vreme pre 15.03.2020.),
  • da možete podneti zahtev čak iako ste za jednu od poslednje 2 godine zabeležili neto gubitak pod uslovom da ste imali poslovni dobitak,
  • da vam za podnošenje zahteva treba prilično obimna dokumentacija pa će se vaš knjigovođa jako obradovati,
  • i da su sednice na kojima se ovi krediti odobravaju retke tako da je veliko pitanje koliko ćete vremena izgubiti u samoj proceduri odobrenja.

Detalje o uredbi države u vezi kreditiranja putem Fonda za razvoj možete pročitati ovde.

Krediti preko Fonda za razvoj procesuiraju se sporo

Realno je da se krediti preko Fonda za razvoj, subvencionisani ili ne, odobravaju sporo i realizuju još sporije. Međutim, ako vam nije bitna brzina i ako ste spremni da odvojite malo vremena i strpljenja za birokratske zahteve Fonda, isplati se čekati. Na zvaničnom sajtu Fonda za razvoj vrlo su pregledno prikazani svi uslovi kreditiranja, kao i dokumentacija koja je potrebna za podnošenje zahteva.

Kako su pojedine firme ekspresno dobile odobrenja za subvencionisane kredite, a ostale još čekaju vesti, tema je za sebe i njome se nećemo baviti u ovom tekstu. Ostaje da sami donesete zaključke.

Na sajtu Foda za razvoj može da se pregleda spisak firmi kojima su odobreni krediti i kojima su odbijeni zahtevi

Krediti iz sredstava banaka – garantna šema

Ono što nam je zanimljivije kad je u pitanju tema subvencionisanih kredita, su krediti iz sredstava banaka.

Sa bankama, država je sklopila ugovore o takozvanoj garantoj šemi putem koje će država zapravo da garantuje za deo plasmana koji se odobri i isplati firmi. Ukoliko konkretna firma postane nelikvidna i ne može da otplaćuje kredit, država će u tom slučaju banci nadoknaditi deo sredstava. Kompletnu uredbu možete pročitati ovde.

Iako je popularno nazivati ih subvencionisanima, ovi krediti to nisu

Greška je ove kredite nazivati subvencionisanima, jer država definitivno ne subvencioniše ništa. Daje garanciju da će, ako firma propadne i ne može da vraća kredit, banke imati i pravo da od države traže povraćaj i na taj način naplate deo svojih potraživanja. Firma dobija povoljan kredit (ne kao od Fonda) i relaksaciju u vidu grejs perioda od 9 do 12 meseci da, kako se kaže, stane na noge. Međutim, s obzirom da se radi o plasiranju sredstava banaka, a ne države, banke će vrlo oprezno da postupaju i neće odobravati svakome. Bez obzira što se država pojavljuje kao garantor, ovo su za banku ipak rizični plasmani, pogotovo u neizvesnim okolnostima krize, tako da će ih banka oprezno i odobravati.

Ko može dobiti kredit od banke iz programa države?

Pa prosto: ako je firma mogla dobiti kredit od banke pre krize, dobiće ga i sad. Ako ipak nije, banka ga neće ni sad odobriti ili će tražiti dodatno materijalno obezbeđenje u vidu zaloge ili hipoteke.

Osnovni uslovi kredita iz garantne šeme

  • ročnost 36 meseci uz 9 do 12 meseci obaveznog grejs perioda;
  • godišnja kamata 1-mesečni Belibor plu marža od 2,5% ( u maju 2020. kamata je oko 3,43%), znači nije fiksna, odnosno fiksira se svaki mesec;
  • jednokratna naknada za obradu 0,2%;
  • obezbeđenje su obavezno menice firme, menice vlasnika sa udelom od 25% i više, menice povezanih lica ako ih ima, i eventualno dodatno obezbeđenje ukoliko banka traži;
  • ugovorna obaveza da se u prvih 12 meseci otplate ne mogu isplaćivati dividende, ne može se vršiti povraćaj pozajmica osnivača i u periodu grejsa ne može se raditi prevremena otplata kredita za obrt u bankama. Za kršenje ovih odredbi ugovara se penal.
  • firma overava izjavu u kojoj o izjavljuje da li već koristi kredit iz ovog programa i ako da, u kom iznosu i da li je podneo zahtev za isti u drugoj banci. Za netačne podatke takođe je predviđen penal.

Preporuke za podnošenje zahteva za kredit

S obzirom na sve navedeno, ako želite da aplicirate za tzv. subvencionisani kredit, tačnije kredit iz garantne šeme države, imamo sledeće preporuke:

  • obratite se prvo matičnoj banci (banci preko koje prebacujete najviše prometa ili koristite kredite) sa zahtevom za kredit, po mogućstvu za iznos koji možete da dobijete na menice, jer svako dodatno obezbeđenje zahteva i dodatni trošak;
  • ukoliko vam iznos koji možete dobiti na menice nije dovoljan, obratite se drugoj banci za dodatna sredstva. Overićete izjavu sa podatkom o već podnetom zahtevu ili uzetom kreditu.
  • kao svrhu nikad ne navodite ulaganja uz osnovna sredstva;
  • biće vam obavezan dokument uverenje iz Poreske uprave da nemate dospelih, neizmirenih obaveza (može elektronski da se povuče sa portala Poreske uprave) zato na vreme izmirite sve obaveze;
  • presek stanja koji će banka tražiti obavezno mora prikazivati dobitak;
  • ukoliko imate izraženu zavisnost od nekog dobavljača ili kupca, moraćete imati dobro obrazloženje jer će bankare da interesuje da li su oni u problemu, a posledično s njima i vi;
  • ako ste prikazali neto gubitak u poslednje 2 godine, šanse da dobijete kredit su nikakve;
  • osim neto gubitka, poslovni gubitak je takođe negativan faktor jer prikazuje neprofitabilnost poslovanja firme. Ukoliko ipak aplicirate za kredit, morate imati dobro obrazloženje za prikazan poslovni gubitak.

Ne postoje bespovratna sredstva

Na kraju, ali ne najmanje važno, bitno je istaći da ovi krediti nisu besplatni niti bespovratni, tako da je bitno da dobro razmislite o potrebi za njima i samom korišćenju i isplativnosti. Budite uvereni da vam banke neće izaći u susret ukoliko makar posumnjaju da je veliki znak pitanja kako ćete ga vraćati i neće se u potpunosti oslanjati na delimičnu garanciju države.

Zato, dobro razmislite, samo napred, hrabro i pametno. Srećno!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *